Porijeklo i zaključci

Mačka

Naša domaća mačka potječe od divlje mačke. Pripitomljena je oko 2500 pr. Krista. Osnovna hrana divlje mačke su male životinje, poput glodavaca i sl. Mačka je mesožder i njezin probavni sustav je stvoren za probavljanje malih životinja. Dakle, nije ni svejed ni biljojed!

Mačke u svojoj prirodnoj okolini žitarice jedu isključivo u predigestiranom obliku, kako se nalaze u iznutricama njihovog plijena. U usporedbi s drugim životinjama, ili nama ljudima, učestalost konzumacije hrane kod mačaka je sasvim drugačija! Mi ljudi, na primjer, jedemo 3-6 obroka dnevno. Mačka, međutim, u divljini jede i do 16 malih obroka u različita doba dana i noći. Uz glodavce jede i male poslastice poput insekata. Imajući to u obziru, uočavamo da se – u odnosu na nas ljude – probavni trakt mačaka opterećuje na jedan sasvim drugačiji način.

Mačke pokušavaju što je brže moguće progutati svoj plijen, jer bi im u suprotnom u divljini netko mogao preoteti plijen. Iz tog razloga mačke svoju hranu žvaču kratko vrijeme. Za razliku od njih ljudi u slini imamo enzime, koji odmah počinju s izdvajanjem raznih hranjivih tvari iz hrane kako bi se iste preko sluznice apsorbirale. Kod mačaka probava počinje tek u želucu.

Sukladno njezinim precima i kućna mačka treba slobodan pristup hrani. Kako bi se primjereno hranila unos hrane mora joj biti omogućen i danju i noću. Kućna mačka jede kada ima priliku, dakle vrlo često i u malim količinama. Ukoliko se domaćoj mački daje 2 ili 3 obroka dnevno, to bi, u uporedbi s nama ljudima, bilo kao da jedemo samo jednom u 14 dana. Naravno da bi onda u jednom mahu pojeli što je više moguće, i ne bi umrli od gladi, ali bi naš organizam bio neprimjereno opterećen! Bilo bi samo pitanje vremena prije nego što bi bili u  zdravstvenim problemima.

Pas

Naši psi potječu od vukova! Otkriveno je i znanstveno dokazano, da postoji samo 0,2% razlike između DNK psa i vuka. Prema genetskim istraživanjima vuk je pripitomljen prije više od 135 000 godina, ali se ponašanje pasa prilikom hranjenja u odnosu na ono vuka,  jedva promijenilo. Vuk u divljini može živjeti i do 34 dana bez unosa hrane. Nije naviknut hraniti se više puta dnevno, te sukladno tome ima prilagođen probavni sustav. Dakle, vuk jede brzo i na zalihu. Točno prema izreci: ,,Tko više i brže jede, dulje živi”.

Vukovi jedu u čoporu i prema hijerarhiji. Dio koji vuk ugrabi tijekom  mahnitog hranjenja čopora, treba konzumirati dulje vrijeme. Predvodnici jedu prvi. Njima idu najbolji i najhranjiviji komadi. Preferiraju gastrointestinalni trakt svog plijena, jer će ovdje naći velike količine probavljenih biljnih tvari, kao što su žitarice i trave, koji je plijen prethodno jeo i probavio. One pružaju bogate hranjive tvari i u tom obliku vuk ih može lakše iskoristiti. Ostatku čopora obično ostaje čisto meso. Gladni vuci će pojesti sve što mogu progutati. Nakon hranjenja  vukovi će se maknuti od čopora i povratiti ranije pojedeno meso. Pogodne dijelove će ponovno pojesti, a nepogodne ostaviti.

U detaljnom prikazu psećeg zubala vidljiva je jedinstvenost mesoždera. Ono je stvoreno za brzo ubijanje, grubo sjeckanje i brzo gutanje. Salivacija počinje prije samog procesa hranjenja, čime se veliki komadi brzo progutaju. Čak i najveći komadi se pomoću zmijastog kretanja mišića odvode direktno u želudac! Vuk u divljini nema vremena biti gurman. Ljudi bi se najvjerojatnije ugušili da jedemo da taj način!

Slične karakteristike u ponašanju su vidljive i kod pasa. Vlasnik bi trebao znati da je normalno ako njegov psa tu i tamo ispovraća ono što pojede i to ponovo proguta. Također će primijetiti da ono povračano možda nije nimalo probavljeno. Psi, poput vukova, imaju posebnu vrstu želuca, u kojem se ono pojedeno ne probavi odmah, već malo po malo. Budući da su psi, kao i vukovi, mesožderi, biljne tvari ili žitarice kojima ih hranimo moraju biti prisutne u predigestiranom obliku ili moraju biti posebno obrađene.

ZAKLJUČAK: Iako u svojim domovima držimo mačke i pse, prehrambeno ih moramo gledati kao DIVLJE MAČKE i VUKOVE. Ako želite svog ljubimca čuvati zdravog i snažnog, tada je odgovarajuća prehrana jedan od najvažnijih uvjeta.